Svetkovina Bogojavljenja u franjevačkoj crkvi u Beogradu

Na svetkovinu Bogojavljenja ili Sveta tri kralja, u subotu 6. siječnja misno slavlje u franjevačkoj crkvi svetog Ante u Beogradu, predvodio je fra Benedikt Vujica, ekonom i vikar samostana uz koncelebraciju fra Ilije Alandžaka, župnika i gvardijana samostana, prenose mrežne stranice Beogradske nadbiskupije.

Na početku misnog slavlja, fra Benedikt je blagoslovio vodu i sol,kao simbol krštenja u Gospodinu i prelaska u novi život. Nakon obrednog blagoslova vode, predsledatelj je nakon što se poškropio svetom vodom, krenuo u blagoslov vjernika.

U prigodnoj propovjedi, fra Benedikt  je istakao da Bog u Isusu zapravo otkriva samoga sebe ali i zamisao koju je imao, nadovezujući se da sve te činjenice potvrđuju i adekvatna Biblijska čitanja koje liturgija tog dana stavlja na razmatranje kako vjernicima tako i svećenicima.

Uporedivši nadalje tradiciju crkve Zapada sa tradicijom crkve Istoka “ u tradiciji  Zapadne Crkve od Bogojavljenskih događaja, a to su uvijek bila četiri, u rođenju, u krštenju na Jordanu, poklonu mudraca i čudu u Kani Galilejskog, u Zapadnoj tradiciji glavni naglasak stavlja se na posjetu triju mudraca sa istoka dok je u Istočnoj tradiciji naglasak više na Isusovom Krštenju na Jordanu”, rekao je fra Benedikt.

“ Na prvom mjestu trebamo uočiti motiv i razlog koji je odvažio trojicu mudraca da krenu na daleki nepoznati put. A to je traženje novorođenoga Kralja da mu se poklone. Iz evanđeoskog izvješća – Mt 2, 1-12, vidi se da je to zapravo bilo traženje Boga. Čežnja duboko ukorjenjena u srcu svakoga čovjeka koji je iskreno otvoren istini”, rekao je propovjednik, istakavši i da su  mudraci uložili mnogo napora da bi krenuli na taj put k Bogu, podsjetivši vjernike da put do Boga obično nije ona laka prečica na životnom putu već put popločan raznim iskušenjima i preprekama koje osoba sa istinski otvorenim srcem i pozdanjem u Boga za kojim traga, prelazi sa odolevanjem i lakoćom prateći Božiju ruku koja ga vodi.

“ Spremnost mudraca da slijede onaj prvi unutarnji Božiji poticaj, da krenu u nepoznato tražeći susret sa Bogom da mu se poklone. Došli su u Betlehem i u djetetu prepoznali Boga, donijeli su mu i poklone, znakove svoje vjere, svoje vjeroispovesti, odnosno, da bi ga priznali Bogom, Kraljem i čovjekom. U tom prizoru objave Boga u čovjeku, naznačena je posebna vjernost čovjeka iznad svih drugih stvorova na zemlji. Čovjek ima među svim tvim stvorenjima najveće dostojanstvo, a na to dostojanstvo uzdigao ga je Bog, prvenstveno u samom činu stvaranja, stvorivši ga na svoju sliku i sličnost a zatim u otajstvu utjelovljenja, kada je sam uzeo našu ljudsku narav i postao čovjekom i nastanio se među nama. U Isusu Kristu se otkriva Bog i čovjek, mudraci su se poklonili Bogu u čovjeku, i to predstavlja otvaranje nove stranice u ljudskoj povijesti”, istaknuo je fra Benedikt.

Zaključivši svoje razmatranje podsticajem da se “ moramo ponašati u skladu sa svojim bogo-ljudskim dostojanstvom, odnosno da se moramo ponašati jedni prema drugima na Božji način, to jest ljubavlju i dobrotom, kao što se Bog odnosi prema svim stvorenjima. Jer sve što je Bog učinio, učinio je iz ljubavi, iz čega slijedi da ljubav mora biti pokretač svega u našem ljudskom životu.”