Subotica 90.7 MHz       Sombor 95.7 MHz       Novi Sad 90.0 MHz       Niš 102,7 MHz

Proslavljeno 30. proštenje na Hrvatskom Majuru

Proslavljeno 30. proštenje na Hrvatskom Majuru

Na Hrvatskom Majuru, naselju nadomak Subotice za koje ujedno možemo reći i da je jedino s hrvatskim predznakom u Srbiji, u nedjelju 1. rujna, proslavljeno je proštenje.

Gotovo četiri stotine nekadašnjih stanovnika ovog mjesta i njihovi pototomci okupili su se na misnom slavlju kod Gabrićevog križa koji je ostao kao trajna uspomena na nekadašnje brojne žitelje ovog mjesta. Misu proštenja u čast Marku Križevčaninu predvodio je župnik u Sonti vlč. Josip Kujundžić u zajedništvu sa braćom svećenicima mons. dr. Andrijom Anišićem i vlč. Draganom Muharemom.

Hrvatski Majur nekada je brojao preko 150 salaša, željezničku postaju, školu, dućan, a danas uz tek sedam salaša još ponosno stoji križ i podsjeća na vremena koja pamte samo stariji ljudi. Ovo proštenje, kako prenosi HINA ujedno je i tradicijski susret bivših žitelja nekada velikog sela, koji simboliziraju, kako je rečeno vitalnost i dugu povijest Hrvata na ovim prostorima.

»Potvrda je ovo da nas ipak ima, da ima ljudi. Premda se većina odselila, ne osipamo se, jer na ovo misno slavlje uz nekadašnje stanovnike Hrvatskog Majura dolaze i ostali pripadnici zajednice, vjernici i štovatelji tradicije ovdašnjih Hrvata katolika«, rekao je župnik susjednog sela Mala Bosna Dragan Muharem.

Tradicijsko proštenje redovito podupire i suorganizira mladež Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) i udruga »Hrvatski Majur« koji time nastoje sačuvati jedini preostali hrvatski toponim u Srbiji. »Važno nam je da i dalje imamo živu zajednicu, koja se na Hrvatskom Majuru godinama spontano okuplja. A mi mladi, trudit ćemo se da i narednih godina ova ideja ostane živa«, izjavio je predsjednik Mladeži DSHV-a Marin Piuković.

Naselje Hrvatski Majur ime je dobio nakon Prvog svjetskog rata po željezničkoj postaji u čijoj je neposrednoj okolici bilo nastanjeno više obitelji s prezimenom Horvacki, navodi se u Leksikonu podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca, a nakon ukidanja prometa vlakom, sredinom 70-tih godina prošlog stoljeća počelo je i raseljavanje stanovnika.

2 rujna 2024

Koristimo kolačiće da bismo poboljšali vaše iskustvo. Nastavljajući posetu ove stranice prihvatate našu upotrebu kolačića. Politika privatnosti