Proslavljena župna slava sv. Ljudevita u Boru

U župnoj crkvi sv. Ljudevita u Boru, u nedjelju 27. augusta 2023. godine svečanim euharistijskim slavljem proslavljena je župna slava i zaštitnik župe sv. Ljudevit. Slavlje je predvodio beogradski nadbiskup i metropolit mons. dr. Ladislav Nemet, uz koncelebraciju župnika i dekana Niškog dekanata preč. Marka Trošta. Slavlju su nazočili i gosti iz Srpske pravoslavne crkve u Boru.

Na početku svečane svete mise riječi dobrodošlice uputio je župnik Trošt pozdravivši nadbiskupa Nemeta i istakavši kako je velika čast i blagoslov što je došao u župu sv. Ljudevita da predvodi slavlje te naglasio kako je sv. Ljudevit zaštitnik ove župe, a da su u nju došli ponajprije vjernicima iz Francuske i Belgije i da to sjeme vjere još i danas raste.

Nadbiskup Nemet je u uvodnim riječima zahvalio župniku Troštu na pozdravu rekavši kako nikad prije nije bio u Boru te da je ovo prvi posjet tom dijelu Srbije i samoj župi u Boru. Budući da je ovo prvi susret s vjernicima ove župe nadbiskup Nemet se ukratko predstavio naglasivši da je rođen u Bačkoj u Vojvodini, da je misionar i kroz misionarski život puno putovao, „a mi smo ljudi putnici prolaznici koji idu prema domovinu na nebesima te da bismo sigurno stigli potrebno je moliti da nam Bog podari blagoslov, dobro zdravlje i zaštiti nas od svih nepogoda“.

Sv. Ljudevit već za vrijeme života bio smatran svecem

Nadbiskup Nemet je u propovijedi naglasio kako su u početku ovu zajednicu osnovali Francuzi i Belgijanci, pa su vjerojatno zato i uzeli za zaštitnika sv. Ljudevita, svoga sunarodnjaka koji je bio u povijesti Francuske jedan od najvećih vladara. „To je bio srednji vijek, bila su teška vremena, populacija je rasla, bilo je sve više i više izazova, stvarali su se prvi gradovi, sve više ljudi je tražilo rješenje svoga života kroz vjeru, i trebalo se raditi na razvoju vjerskog života, a s druge strane s istoka su dolazili muslimani i oni koji su slijedili islam pa su u devetom stoljeću zauzeli Svetu zemlju, a poslije Alžir, Libiju, Tunis i Egipat, dakle sve prostore gdje su bile prve velike kršćanske zajednice“, rekao je nadbiskup Nemet i dodao da je to bilo vrijeme kad se rodio sv. Ljudevit (1214. ili 1215.) godine i imao tek deset godina kad je postao kralj i budući da nije mogao voditi kraljevstvo njegova majka je bila u ime kralja odgovorna za kraljevstvo te je dobro odgajala svoga sina kako bi bio dobar prema svojim podanicima, tako da su ga već za vrijeme života smatrali za sveca. Nadbiskup je govorio o kraljevanju sv. Ljudevita koji je dobro organizirao svoje kraljevstvo da bi se u njemu dobro živjelo, a bio je posve jednostavan kao obični ljudi i hodao pomažući siromahe, a s druge strane je ograničavao vlast da tlači sirotinju. „On je želio da se ljudi dobro osjećaju u njegovom kraljevstvu zato što je vjerovao da Bog to želi“, istakao je nadbiskup Nemet te naglasio da je on bio čovjek vjere, ali s druge strane i čovjek koji je želio da se u Francusku uvede školovanje kako bi se djeca sa sela i manjih gradova bolje spremila za život. „Njegov ispovjednik je osnovao prvo sveučilište u Francuskoj (Sorbona), a sv. Toma Akvinski, najveći teolog u to vrijeme, bio je njegov česti gost na dvoru“, rekao je nadbiskup Nemet. Nadalje, istakao je kako je upravo to vrijeme u kojem je živio sv. Ljudevit zbog nadiranja islama poznato i po križarskim ratovima, jer su velike zemlje u Europi željele očuvati kršćanstvo organizirajući vojsku koja je išla da od muslimana oslobodi okupirana kršćanska područja te je i sam kralj Ljudevit išao i bio zarobljen pa po otkupnini pušten i opet ponovno išao pa se teško razbolio, umro i tamo sahranjen, a tijelo su mu tek poslije donijeli u Francusku.

Nadbiskup Nemet je dajući primjer života sv. Ljudevita poručio vjernicima da i oni mogu utjecati na život u socijalnom pogledu da se smanje socijalne nepravde, da posjećuju braću koja su u potrebi te naglasio da izbjegavaju ovo „viteštvo“ sv. Ljudevita, jer ratovi nisu dobri, a Bog je jedan koji voli sve ljude bez obzira kojoj vjeri pripadaju i želi da svi žive u slozi kao braća i sestre.

Na kraju propovijedi nadbiskup Nemet je istakao kako je sv. Ljudevit bio otvoren životu i imao 11-ero djece odgajane u vjeri i poštenju tako da i u tom pogledu može bit uzor ovom društvu koje je zatvoreno za dijeljenje i poklanjanje života i u kojem vlada bijela kuga.