Papa Franjo primio u Vatikanu katolikosa Istoka i metropolita Malankarske pravoslavne sirijske Crkve

Susret s papom Franjom ujedno predstavlja prvi službeni posjet katolikosa Vatikanu, izabranog 2021., na desetu obljetnicu posjeta njegova prethodnika, Baseliosa Marthoma Paulose II.

Susret također podudara s 40. obljetnicom prvog posjeta Rimu. „Vaš dolazak, rekao je Papa, podudara se s četrdesetom godišnjicom prvog posjeta Rimu katolikosa vaše voljene Crkve, Njegove Svetosti Baseliosa Marthoma Mathewsa I., kojeg je sveti Ivan Pavao II. posjetio tri godine kasnije u katedrali Mar Elia u Kottayamu“.

U svom je obraćanju Papa izrazio zahvalnost približavanja dviju Crkava, nakon stoljeća razdvojenosti, koje je započelo Drugim vatikanskim saborom, na koji je Malankarska pravoslavna sirijska Crkva poslala promatrače. Potom je Papa istaknuo povijesne posjete i susrete između njihovih prethodnika. „Mogu li reći, Vaša Svetosti, da ste ovdje kod kuće, kao voljeni i dugo iščekivani brat“, rekao je Sveti Otac.

Papa Franjo istaknuo je drevnu vjeru Malankarske pravoslavne sirijske Crkve, koja vuče svoje podrijetlo od Tome apostola, te naglasio zajedničku vjeru u Isusa kao Gospodina i Boga, izražavajući nadu u jedinstvo u pogledu skorog obilježavanja 1700. obljetnice Nikejskog sabora.

U tom je pogledu Sveti Otac naglasio da je vjera svetog Tome bila neodvojiva od njegovog iskustva rana Tijela Kristova (usp. Iv 20,27). „Podjele koje su se tijekom povijesti događale među nama kršćanima bile su bolne rane nanesene Tijelu Kristovu, to jest Crkvi. Mi sami i dalje svjedočimo njihovim učincima“.

Papa Franjo također je prepoznao rane uzrokovane povijesnim podjelama među kršćanima i potrebu njihovog zajedničkog zacjeljivanja. Potaknuo je na molitvu, milosrđe i dijalog kao sredstva za njihovo približavanje, rekavši: „U međuvremenu, dragi brate, napredujmo zajedno u molitvi koja nas čisti, u ljubavi koja nas spaja i u dijalogu koji nas približava jedni drugima“.

Sveti je Otac zatim spomenuo spomen povijesnog dogovora Zajedničkog međunarodnog povjerenstva za dijalog objavljenog na Duhove 1990., ističući da razlike u nazivlju ne bi trebale dijeliti kada naviještamo Krista. Podsjetio je kako Deklaracija zadivljujuće navodi da su „te razlike takve da mogu koegzistirati u istom zajedništvu i stoga nas ne moraju i ne bi trebale dijeliti, osobito kada naviještamo Krista našoj braći i sestrama diljem svijeta na način koji oni mogu lakše razumjeti“.

Papa Franjo je istaknuo važnost sinodalnosti i doprinos sinodskog iskustva Malankarske pravoslavne sirijske Crkve sinodskom procesu Katoličke Crkve. „Uvjeren sam da možemo mnogo naučiti iz vjekovnog sinodskog iskustva vaše Crkve“, rekao je Papa, dodavši da „u određenom smislu, ekumenski pokret pridonosi sinodskom procesu Katoličke Crkve, te se nadam da sinodski proces može, zauzvrat, pridonijeti ekumenskom pokretu“.

Papa je zaključio obraćanje zazvavši zagovor svetog Tome apostola za jedinstvo i svjedočanstvo, povezujući ga s prijelazom kad mu je Gospodin pokazao svoje rane, sveti je Toma prešao iz nevjere u vjeru prema onome što je vidio. Neka naše zajedničko razmatranje raspetoga i uskrslog Gospodina dovede do potpunog ozdravljenja naših prošlih rana, kako bi se pred našim očima, nadilazeći svaku udaljenost i nesporazume, ukazao „Gospodin naš i Bog naš“ (usp. Iv 20: 28), koji nas poziva da ga prepoznamo i klanjamo mu se na jednom euharistijskom oltaru.

„Molimo se da se to uskoro dogodi“, rekao je na kraju papa Franjo.

O jedinstvu je govorio i katolikos Baselios Marthoma Mathews III. u uvodnom pozdravu, u kojem je, citirajući encikliku „Fratelli tutti“, istaknuo potrebu za jedinstvom i suosjećanjem u svijetu koji često traži podjele.

„Nastojmo zajedno utkati niti jedinstva i bratstva u tkivo naše zajedničke vjere“, rekao je vrhovni poglavar Malankarske pravoslavne sirijske Crkve Indije. Katolikos je, ponovno povezujući niti povijesti međusobnih odnosa, „svjetionika nade za kršćane diljem svijeta“, izrazio poštovanje za neumorni rad vatikanskog Dikasterija za promicanje jedinstva kršćana na „promicanju bilateralnih odnosa među našim Crkvama“.

Odnosi koji su poprimili oblik sporazuma, koji – rekao je katolikos – nisu „jednostavni pravni dokumenti“, već prije „očitovanja naše zajedničke pobožnosti Kristu i njegovoj poruci ljubavi“.

“Suočeni sa svijetom koji ponekad privilegira prolazne slobode u odnosu na vječne istine, mi, kao čelnici tradicionalnih kršćanskih crkava, moramo podići svoj kolektivni glas u obranu moralnih vrijednosti i evanđeoskih načela“, dodao je. Potom je zajamčio svoje molitve za „dobar ishod“ Sinodi koja će se održati u listopadu u Rimu.

Na kraju, katolikos Baselios Marthoma Mathews III. uputio je poziv papi Franji: „Naša su vrata otvorena i željno iščekujemo dan kada ćemo moći poželjeti dobrodošlicu Vašoj Svetosti u našu svetu zemlju, prožetu ostavštinom našeg apostola zaštitnika“.

Nakon privatnog susreta s Papom, katolikos je posjetio vatikanski Dikasterij za promicanje jedinstva kršćana. Dan ranije, u nedjelju, 10. rujna predvodio je bogoslužje u Papinskoj bazilici svetog Pavla izvan zidina u Rimu za vjernike Malankarske pravoslavne sirijske crkvene zajednice koja živi u Rimu.