Papa Franjo predslavio zaključnu misu u Marseilleu

Na misi slavljenoj na Stadionu Vélodrome u Marseilleu, posljednjem događaju 44. apostolskog putovanja, u subotu 23. rujna papa Franjo potaknuo je europsko društvo da se osjeti dirnuto u nutrini odbacivanjem ljudskoga života, odbijenoga u migrantima, u nerođenoj djeci i napuštenim starijim osobama, izvijestio je Vatican News.

Sveti Otac potaknuo je također da se ponovno otkrije uživanje u zauzimanju za bratstvo, da se odvaži na rizik ljubavi u obiteljima i prema najslabijima. Na kraju je molio za žrtve terorizma u Nici 2016. godine te za mir, posebno u Ukrajini.

Misa je bila slavljena u čast Blaženoj Djevici Mariji od Straže, zaštitnici pomoraca, ribara i svih stanovnika Marseillea, čiji se kip uzdiže na zvoniku katedrale. Duž osam kilometara puta od nadbiskupije do stadiona, Papu je dočekalo oko 100 tisuća ljudi.

Vjerujemo li da je Bog na djelu u našem životu?

U posljednjem dijelu svojega 44. apostolskog putovanja, Papa je u propovijedi krenuo od susreta Marije i Elizabete, opisanoga u Lukinom Evanđelju, u kojemu se objavljuje Božji pohod ljudskom rodu. Bog koji kreće prema nama kako bi nas tražio svojom ljubavlju i učinio da kličemo od radosti. Susret je to između mlade djevice i starice nerotkinje, obje trudne na ‘nemoguć’ način.

„To je Božje djelo u našem životu; On čini mogućim i ono što se čini nemogućim, stvara život i u neplodnosti. Braćo i sestre, upitajmo se iskrena srca: vjerujemo li da Bog djeluje u našem životu?“, potaknuo je Sveti Otac.

Tko se uzda u Gospodina, osjeća trzaj vjere

„Vjerujemo li da Gospodin djeluje u povijesti, čini čuda i djeluje i u našim društvima obilježenima svjetovnim sekularizmom i određenom vjerskom ravnodušnošću? Da bismo shvatili imamo li to povjerenje u Gospodina, znak je trzaj poput onoga svetoga Ivana Krstitelja. Tko vjeruje, tko moli, tko prima Gospodina poskakuje u duhu, osjeća da se iznutra nešto pokreće, pleše od radosti“, rekao je Sveti Otac.

Istaknuo je da iskustvo vjere pobuđuje uzbuđenje pred životom, a to znači biti dotaknuti u nutrini, imati unutarnje ushićenje, osjećati da se nešto ‘miče u srcu’.

„To je suprotno spljoštenom, hladnom srcu, raskomoćenom u mirnom životu, koje se zatvara u ravnodušnosti i postaje nepropusno, koje postaje tvrdo, neosjetljivo na sve i svakoga, čak i na tragično odbacivanje ljudskoga života, koji se danas odbacuje u brojnim ljudima koji emigriraju, kao i u brojnoj nerođenoj djeci i napuštenim starijim osobama“, naglasio je Sveti Otac.

Rekao je da hladno i spljošteno srce povlači život na mehanički način, bez zanosa, bez poleta, bez želje. „Upravo je od toga, u našem europskom društvu, moguće oboljeti: od cinizma, razočaranja, rezignacije, neizvjesnosti, općega osjećaja tuge. Naprotiv, oni koji su rođeni u vjeri, prepoznaju Gospodinovu prisutnost, poput djeteta u Elizabetinoj utrobi, u svakodnevnim događajima. I ‘novim očima’, čak i usred napora, problema i patnje, svakoga dana uočava Božji posjet i osjeća da ga on prati i podupire. Pred otajstvom osobnoga života i izazovima društva, oni koji vjeruju osjećaju trzaj, zanos, imaju san koji trebaju njegovati, zanimanje koje ih primorava da se osobno zauzmu“, kazao je Papa.

Bog posjećuje čovjeka u susretima s onima koji su slabiji

„Na drugom mjestu iskustvo vjere potiče također ushićenje pred drugima. Bog je odnos i često nas posjećuje kroz ljudske susrete, kada se znamo otvoriti drugomu, kada osjećamo uzbuđenje zbog života onih koji svakoga dana prolaze kraj nas i kada naše srce nije ravnodušno i bezosjećajno pred ranama onih koji su slabiji“, rekao je.

Otkrijmo u našim gradovima okus bratstva

„Naši metropolitanski gradovi i europske zemlje poput Francuske, u kojima zajedno žive različite kulture i religije, tako postaju veliki izazov protiv individualizma, sebičnosti i zatvaranja, koji potiču usamljenost i patnju“, napomenuo je papa Franjo te potaknuo vjernike da od Isusa nauče osjećati uzbuđenje zbog onih koji žive kraj njih. Od njega koji pred umornim i iscrpljenim mnoštvom, sa suosjećanjem, ima trzaje milosrđa pred ranjenim tijelom onih koje susreće.

„I danas naš život, život Crkve, Francuska, Europa trebaju to: milost trzaja, novi poticaj vjere, ljubavi i nade. Trebamo ponovno otkriti zanos i entuzijazam, ponovno otkriti užitak u zalaganju za bratstvo, ponovno se odvažiti na rizik ljubavi u obiteljima i prema najslabijima, te pronaći u Evanđelju milost koja preobražava i život čini lijepim“, istaknuo je.

Molitva za žrtve terora u Nici i za ukrajinski narod

Papa je na kraju zahvalio brojnim ljudima koji su stigli u Marseille iz raznih dijelova Francuske te posebno pozdravio one iz Nice, koji su 14. srpnja 2016. preživjeli teroristički napad.

„Spomenimo se u molitvi onih koji su izgubili život u toj tragediji i u svim terorističkim djelima počinjenima u Francuskoj, kao i u drugim dijelovima svijeta. I nemojmo se umoriti moliti za mir u ratom razorenim krajevima, posebno za napaćeni ukrajinski narod“, zaključio je Sveti Otac, prenosi Vatican News.