Održana treća Tribina korizmenih petaka o nadi koja ne postiđuje

Treća u nizu Tribina korizmenih petaka, u organizaciji Beogradske nadbiskupije i Pastoralnog centra papa Ivan Dobri, održana je u petak 28. ožujka 2025. godine u Multimedijalnoj dvorani Pastoralnog centra papa Ivan Dobri u Beogradu, prenose mrežne stranice Beogradske nadbiskupije.

Tema ove tribine bila je „Nada koja ne postiđuje“, a o njoj je govorio vlč. Andrej Đuriček. Prije same tribine u beogradskoj katedrali Uznesenja Blažene Djevice Marije, koja se nalazi u sklopu Pastoralnog centra, održana je pobožnost križnog puta nakon čega je usljedilo misno slavlje koje je predvodio  vlč. Andrej.

Na početku tribine, sve prisutne pozdravio je vlč. Mihael Sokol, katedralni župnik.

U nadi spašeni – Nada koja ne postiđuje

Tema nade nije bila samo tema kojom se bavio papa Franja ona je već potekla kao predmet refleksije i kao pape Benedikta XVI koji je napisao odmah nakon prve svoje enciklike Bog je ljubav i jedan dokument koji je posvećen upravo nadi – U nadi spašeni.

Pape potaknute situacijom u kojoj se današnji svijet nalazi počinju razmišljati o nadi, također počevši se osećati odgovornima da podstaknu vjernike da se nadaju.

Nada koja proizilazi iz vrline vjere

Istaknuvši da papa Benedikt XVI u svom razmišljanju o nadi smatra da ona proizilazi iz vrline vjere, vlč. Andrej istakao je sljedeće: „Poslovna definicija nade u tom kršćanskom smislu je definirana kao vrlina, u tom smislu da je predmet Bog i nadom čovjek čezne za vječnim životom, išćekuje ga od Boga. Polazna točka njegovog razmišljanja je vrlina vjere, kršćanska vjera sadrži po svojoj naravi poruku nade. Ovu svoju tvrdnju potkrijepio je citatom iz poslanice Hebrejima (Heb 11,1) gdje se ovako definira vjera u odnosu na nadu „a vjera je već neko imanje onoga čemu se nadamo, uvjerenost u zbiljnosti kojih ne vidimo„. Imanje nečega je vječni život, papa razmišlja o tome da u vjeri mi već kušamo, živimo nešto što u svoj potpunosti, svojoj savršenosti dolazi tek kasnije, ono već ali ne još  i to je važno u našoj vjeri. Ova stvarnost da već živimo nešto sada i ovdje što tek u svojoj punini dolazi kasnije je vrlo važno i odlučujuće za život vjernika.“

Strpljivost koja proizilazi iz vrline nade

„Poslanica Hebrejima je bila upućena kršćanima koji su doživjeli progon, koji su bili zatvarani, izloženi progonu čak i smrti. Autor poslanice ih poziva da strpljivo podnose te patnje i progon i da se odriču bez mrmljanja i tih materijalnih dobara jer posjeduju ono što im nitko ne može oteti, što je temelj njihova života – život vječni. Strpljivost je sama po sebi važna vrlina povezana sa nadom. Tamo gdje čovjek u srcu nosi nadu, tamo strpljivo podnosi nedaće jer ima nadu“ kaže papa Franja, nastavio je predavač, govoreći o strpljivosti kao još jednom važnom elementu koji papa Benedikt XVI navodi.

Vječni život koji kušamo u sadašnjosti

Predavanje je nastavljeno tumačenjem vječnog života, koji po svemu sudeći i dalje predstavlja apstraktan pojam za svakog vjernika a ujedno predstavlja i srž kršćanske nade. „Vječni život nije vremenska kategorija, nije kronološko nabrajanje dana bez kraja. Vječni život je stvar odnosa, sastoji se u savršenom zajedništvu s Bogom, kao svojim Ocem, u zajedništvu s drugima, u zajedništvu s prirodom, u zajedništvu sa samim sobom, ovo zajedništvo koje nam je zadobio Isus, On nas je uveo u sinovski odnos sa Ocem“, rekao je vlč. Andrej.

Smisao ljudske patnje – Bog kao supatnik

Papa Benedikt govori često o smislu ljudske patnje. „Podnositi patnju je mjesto gdje se učimo nadi, uz pomoć nje mi tu patnju podnosimo. Patnja pomaže duhovnom sazrijevanju u smislu jedinstva sa Kristom. U srednjem vijeku se javlja pitanje: Je li Bog može patiti, je li se Njega dotiče bol? Sam Bog ne može patiti ali može supatiti, On je supatnik u Kristu sa svim patnicima“, citirao je vlč. Andrej interpretaciju pape Benedikta.

Nada koja ne postiđuje – znakovi nade

Na kraju, predavač se osvrnuo i na shvatanje nade kroz prizmu pape Franje, jer sadašnji papa govori više o znakovima nade, koji su važni i za ovu Jubilarnu 2025. godinu. „Obilježavanje ove Jubilarne godine treba pružiti cijelom svijetu nadu. Papa Franja poziva da pojačamo inicijativu molitve za mir, naše osobne žrtve da se uspostavi mir u svijetu gdje je prisutan rat. Kršćanin mora govoriti o miru kao znaku nade. Briga za one koji su u nevolji, bolesni, stari, zatvorenici, periferijska kategorija ljudi, to je poruka kršćanske nade, Božija ljubav koja donosi utjehu koja preobražava tamu napuštenosti u svjetlo zajedništva“, zaključio je vlč. Andrej.

Nakon predavanja usljedila je rasprava. Najavljena je i duhovna obnova koja će započeti u petak nakon misnog slavlja, duhovnu obnovu animirat će Zajednica Proroci.

Photo: http://kc.org.rs