Održana druga Tribina korizmenih petaka o vjeri kao daru Božjem

Druga u nizu tribina korizmenih petaka, koje organiziraju Beogradska nadbiskupija i Pastoralni centar papa Ivan Dobri, održana je u petak, 21. ožujka 2025. godine u Multimedijalnoj dvorani Pastoralnog centra papa Ivan Dobri u Beogradu. Tema tribine bila je „Vjera kao dar Božji“, a o njoj je govorio p. dr. sc. Marijan Steiner, liturgičar.

Prije same tribine u katedrali je održana pobožnost križnog puta i sveta misa.

Na početku tribine sve nazočne pozdravio je župnik vlč. Mihael Sokol, a poseban pozdrav uputio je predavaču.

Traženje Boga
Predavač je započeo predavanje konstatacijom kako čovjek današnjice nema vremena za Boga, jer su ljudi preplavljeni medijima te se čini kao da je religija izgubila mjesto u suvremenom društvu, pa se odsutnost Boga prihvaća kao nešto neizbježno.
„Vjernik ne može prihvatiti odsutnost Boga. On treba Boga, živoga Boga, i to više nego ikada“, rekao je p. Steiner te dodao kako ljudi traže iskustvo Boga i osobni susret s Njim, tako da vjernik pomoću vjere osjeća da je Bog živ i prisutan, dok nevjernik ismijava takve tvrdnje.

Traženje smisla
Govoreći o tome kako je smisao cilj prema kojem čovjek teži, p. Steiner je istaknuo da sve ima razloge i smisao, čak i kada ih ne razumijemo, jer sve vodi prema cilju i u svemu je smisao.
„Koji je cilj čovjeka? Smisao je izvan nas, nadilazi granice smrti. Cilj je preko tajne smrti. Biblija kaže da je čovjek istjeran iz prirodnog okruženja i da se treba vratiti svome izvoru – Bogu. Čovjek ima zadaću praštati i ljubiti. Vjera je odnos prema Bogu i drugima. Vjera je uvjerenje koje svaki put traži skok u nepoznato. Ona je sigurnost i smislenost“, rekao je p. Steiner.

Stvoreni svijet
„Sve oko nas govori da postoji netko tko je sve isplanirao da ovako postoji i funkcionira. Sve stvoreno ima smisao i u stvorenom svijetu vlada zakonitost i red“, rekao je p. Steiner i dodao da evolucija ne može dati odgovor jer nedostaje vrijeme za razvoj tako složenih organizama, kao i sam prijelaz oblika. Ipak, gledajući stvarnost, moramo razumski zaključiti da je Stvoritelj svega Bog te da je, osim svega stvorenoga, u čovjeka utisnuo svoj pečat darujući mu savjest – kao unutarnji zakon po kojemu treba činiti dobro, a izbjegavati zlo, istaknuo je p. Steiner.
„Jedino je Isus rekao da je istina – jedini čovjek u povijesti koji je umro za svoje tvrdnje i nadvladao smrt“, rekao je p. Steiner.

Ateizam
„Ateizam je učenje koje odbacuje vjeru u Boga. Zastupa stav da je Bog izmišljotina i da ne postoji, da je nemoguće objasniti Boga te da Bog nije stvorio čovjeka, nego čovjek Boga. Vjera u znanost postala je nova vrsta religije. Ateisti tvrde da ratovi, patnje i nevolje pokazuju da nema Boga, jer ako postoji i ako je ljubav, ne bi dopustio zlo. Stoga postoji samo energija u koju ćemo na kraju biti usisani, pa treba iskoristiti ovaj život maksimalno i uživati, ne misleći na Boga...“ rekao je p. Steiner te dodao kako je i Blaise Pascal bio skeptik, ali je kasnije rekao: „Srce ima svoje razloge koje razum ne poznaje.“

Vjera kao ljudsko iskustvo
Na kraju predavanja p. Steiner je rekao kako u današnjem svijetu, zbog eksperimentalnih znanosti koje se temelje na iskustvu i onome što se može provjeriti, baš i nema mjesta za Boga jer On nadilazi svijet – On je transcendentan, a s druge strane prisutan u svijetu – On je imanentan, tako da ga ne možemo do kraja obuhvatiti kao materiju, ali se očituje u čovjekovom religioznom iskustvu.
„Vjera je susret s Bogom u osobi Isusa Krista“, zaključio je p. Steiner.

Nakon predavanja uslijedila je rasprava, a vlč. Mihael je zahvalio predavaču i najavio sljedeću tribinu.

Izvor: http://kc.org.rs/