Nadbiskup Vukšić i biskup Palić govorili na tiskovnoj konferenciji o 91. redovitom zasjedanju Biskupske konferencije BiH

Na kraju 91. redovitog zasjedanja Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, 5. studenog 2024., na konferenciji za novinstvo održanoj u prostorijama Nadbiskupske rezidencije u Sarajevu, o tijeku zasjedanja govorili su predsjednik i potpredsjednik BK BiH mons. Tomo Vukšić, nadbiskup metropolit vrhbosanski i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata u BiH, i mons. Petar Palić, biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski, prenosi KTA.

Na početku je generalni tajnik BK BiH vlč. Bojan Ivešić pročitao Priopćenje s 91. redovitog zasjedanja BK BiH.

U svom osvrtu na proteklo zasjedanje nadbiskup Vukšić je najprije pozdravio sve prisutne i svim medijskim djelatnicima zahvalio za dolazak i za zanimanje za zasjedanje BK BiH i uopće za Katoličku Crkvu na tim područjima te ih potaknuo da nastave „činiti dobro“.

Potom je nadbiskup Tomo ukratko progovorio o jednoj od tema upravo završenog zasjedanja: predstojećoj jubilarnoj 2025. godini koja je u Katoličkoj Crkvi vezana uz obilježavanje rođenja Isusa Krista te o 1100. obljetnici nacionalnih splitskih crkvenih sabora koji čija se obljetnica kalendarski poklapa s jubilarnom godinom. Pojasnivši da je u Katoličkoj Crkvi običaj da se svaka 25., 50., odnosno 75. ili 100. kalendarska godina obilježava kao jubilarna s obzirom na godinu rođenja Isusa Krista, kazao je da se tijekom tih jubilarnih godina na razini opće Katoličke Crkve, kao i na razini pojedinih biskupija, u cijelome svijetu organiziraju različita događanja, susreti, molitveni i drugi programi. „Tako će ta jubilarna godina ovaj put biti otvorena potkraj ove kalendarske godine, odnosno u posljednju nedjelju ove kalendarske godine u pojedinim biskupijama u cijelome svijetu. Iste, dakle, nedjelje, koji dan nakon toga će papa Franjo u Rimu svečanim obredom tu godinu otvoriti jednim činom za cijelu Crkvu. Tijekom godine neki od događaja koji su predviđeni već su spomenuti, ali bit će i drugih događaja. Ta ista jubilarna godina na razini pojedinih pokrajinskih crkava i biskupija bit će završena također u posljednju nedjelju 2025. godine, a 6. siječnja 2026. Papa – opet na razini cijele Crkve – svečanim će obredom u Rimu zaključiti tu jubilarnu godinu“, pojasnio je pastir Crkve vrhbosanske.

„Neka od naših događanja na području naših biskupija, odnosno unutar Bosne i Hercegovine, su prije svega ovaj čin otvaranja jubilarne godine, a onda, ako Bog da, i jedno jubilarno hodočašće iz naših biskupija i biskupija u Hrvatskoj tijekom mjeseca listopada 2025. uključujući, naravno, i ova događanja koja su spomenuta a koja nisu vezana uz jubilarnu 2025. – ali su se kalendarski poklopili s tom godinom – 1100. obljetnica nacionalnih splitskih crkvenih sabora“, kazao je nadbiskup Vukšić podsjetivši da su se 925. godine na području današnjega Splita održala dva pokrajinska sabora održana kojima je u ondašnjim okolnostima organiziran crkveni život u biskupijama na našim područjima.

Spomenuo je i pojedine susrete s redovnicama i redovnicima Bosne i Hercegovine iduće godine na kojima je planirano da sudjeluju i biskupi BK BiH, a o čemu će – kako je kazao – javnost pravovremeno izvijestiti crkveni mediji.

Biskup Palić je u svom obraćanju također zahvalio medijskim djelatnicima za njihovo praćenje djelovanja Katoličke Crkve u BiH. Podsjetio je da je tiskovne konferencije na zasjedanjima BK BiH dosad moderirao bivši generalni tajnik mons. Ivo Tomašević, kojemu je zahvalio za doprinos, a kojega na toj službi naslijedio vlč. Bojan Ivešić, kojemu je poželio Božji blagoslov u radu.

Kazao je da su biskupi na ovom zasjedanju jedan dio posvetili 16. općoj redovitoj skupštini Biskupske sinode, na kojoj je on osobno sudjelovao kao delegat BK BiH. „Redovito su te sinode organizirane same, i imale samo jedno zasjedanje. Ovo je bilo specifično: imala je dva zasjedanja i trajala je od 2021. godine. Sve naše biskupije ovdje u BiH uključile su se u ovaj veoma važan crkveni događaj – a to je događaj u kojemu se promišlja o životu Crkve. Tu su predstavnici biskupâ iz cijelog svijeta i ono, što je bilo specifično za ovu Sinodu, je da su po odluci pape Franje bili nazočni i delegati koji nisu bili biskupi, a u fokusu je bilo razmišljanje kako biti misionarska i sinodalna Crkva danas“, kazao je biskup Palić pojasnivši da se na Sinodi razmatralo o tome, kako Crkva danas, kao zajednica, treba naviještati i što treba učiniti da bi bolje naviještala Isusovu radosnu vijest, Evanđelje u današnjem svijetu te na taj način svjedočila onu svoju bit. „A bit Crkve je da je ona Božji narod, da je ona jedna u svoj različitosti, da je pozvana i poslana po nalogu Isusa Krista u današnjem svijetu naviještati Radosnu vijest“, kazao je biskup Palić koji je progovorio i o temama o kojima se na Sinodi razmatralo. „Različite su teme bile zastupljene na zasjedanju. To je zasjedanje trajalo četiri tjedna – prošle godine četiri tjedna, ove godine četiri tjedna – i uz ovo što sam rekao, uz ove teme o Crkvi kao Božjem narodu, o toj njezinoj biti, jedinstva u različitosti, bilo je tu i drugih tema: o kršćanskoj inicijaciji, o službama u Crkvi, o zaređenim službenicima u Crkvi, u odnosu Crkve i svijeta, o formaciji, odnosno izobrazbi svih članova Crkve, o načinu odlučivanja, o transparentnosti, izvješćivanju i vrednovanju, kao i o načinu odnosa između lokalnih Crkava i rimskog biskupa odnosno Pape, te unutarnjeg crkvenog života“, istaknuo je biskup Palić te zaključio:

„Ovo je svakako jedan važan događaj ne samo po tome što traje već tri godine, nego što će sigurno, a vidljivo je to iz završenog dokumenta – nažalost još ga nema u prijevodu na hrvatskom jeziku, nadamo se da će u dogledno vrijeme biti preveden – koji zapravo… gdje se očekuje sada od svih nas da ono, što je započeto i naglasci koji su dani na Sinodi, da se to sad nastavi provoditi u pojedinim partikularnim Crkvama, odnosno u biskupijama“.

Nakon uvodnih obraćanja nadbiskup Vukšić i biskup Palić bili su otvoreni za pitanja.

Na pitanje, da li se što promijenilo u funkcioniranju u župi Međugorje nakon što je Dikasterij za nauk vjere 19. rujna 2024. izdao Notu „Kraljica mira - o duhovnom iskustvu vezanim za Međugorje“, biskup Palić kazao je da je spomenuta Nota s jedne strane vjernicima dala određenu jasnoću da neopterećeno mogu sada dolaziti na hodočašća i da to mjesto doista mogu dalje doživljavati kao mjesto molitve, mjesto gdje se na poseban način slave sakramenti.

Na upit da se, kao sudionik u Vatikanu nedavno zaključene Sionde o sinodalnosti, osvrne na dio propovijedi koju je biskup banjolučki mons. Željko Majić uputio na misi u sarajevskoj katedrali uoči 91. redovitog zasjedanja BK BiH, a u kojem je izrazio iznenađenje da u Završenom dokumentu Sinode nema riječi o opasnostima pobačaja i eutanazije, biskup Palić je prvenstveno naglasio da svaki biskup ima legitimno pravo na svoje mišljenje i svoj stav. „Svi smo mi pastiri, svi imamo svoju zadaću“, posvijestio je biskup Palić koji je pojasnio i da zadaća Sinode nije bila da riješi sva moguća otvorena pitanja koja se nameću u vjerničkom životu ili u životu Katoličke Crkve. Dodao je i da je svaki delegat u svojim interventima na Sinodi imao priliku i iznosio mišljenja o raznim poteškoćama. „Svatko se od njih osvrtao na svoje radosti i nade, na žalosti i tjeskobe na tim područjima. Prema tome, Sinoda nije rješavala pitanje ugroze života nego našega današnjega načina zajedničkog hoda u Crkvi“, pojasnio je biskup Palić koji je potom progovorio i o načinu na koji je BK BiH u svojim biskupijama nastojala provesti Sinodalni hod, nakon što je on započeo na razini opće Crkve. „Proveli smo najprije biskupijske faze. Nakon biskupijskih faza je bila ova faza naše Biskupske konferencije. Izvješća su poslana generalnom tajništvu Sinode. Nakon toga je, kao za svaki kontinent, uslijedila kontinentalna faza i nakon kontinentalne faze slijedilo je prvo zasjedanje koje se održalo prošle godine u Vatikanu. Ono što ostaje zadaća, a to je kako i na koji način sada provesti zaključke koji se nalaze u Završnom dokumentu“, istaknuo je biskup Palić koji je još jednom naglasio da je Sinoda „proces“ tj. „zajednički hod svih nas krštenika radi efikasnijeg naviještanja Evanđelja u današnjem svijetu“.

Na zamolbu da podijeli dojmove s pohoda članova BK BiH grobovima apostolskih prvaka Petra i Pavla u Rimu i Svetom Ocu te uredima Svete Stolice poznatom pod nazivom „Ad limina apostolorum“ u svibnju 2024., nadbiskup Vukšić kazao je da su tom prigodom, osim susreta sa Svetim Ocem, biskupi posjetili i šesnaest različitih ureda koji se bave različitim segmentima crkvenog života, kao i da su obavili pojedinačne susrete u različitim prigodama. „Susret sa samim Papom potrajao je barem za trećinu u vremenskom smislu dulje nego li je bilo predviđeno. Bila je to vrlo opuštena atmosfera, naravno uz mnoštvo i ozbiljnih pitanja“, kazao je nadbiskup Vukšić dodavši da biskupi s velikim simpatijama pamte ovaj pohod.

Na zamolbu da se osvrne na dio svog pozdravnog govora s početka 91. redovitog zasjedanja BK BiH u kojem je izrazio zabrinutost zbog vršnjačkoga nasilja i nasilja nad ženama na ovom podneblju, kazao je da mu je namjera bila ljudski i svećenički reagirati na probleme u društvu, ali i iskazati moralnu podrška svima koji žele doprinijeti zaustavljanju nasilja. „Naime, Katolička Crkva daleko od toga da bi bila samo neka ustanova ili neka struktura. Ona je prije svega živa zajednica ljudi, i u najširem smislu doslovce svih ljudi, jer su svi ljudi Božja stvorenja. I Crkva ima svoj socijalni nauk, ima svoj nauk o moralu, ima svoje dokumente koji se bave i Crkvom u suvremenom svijetu“, podsjetio je nadbiskup Tomo.

Na molbu da prokomentira pad broja katolika koji je razvidan iz posljednje statistike Katoličke Crkve u BiH objavljene za proteklu, 2023. godinu, nadbiskup Vukšić izrazio je žalost da je to proces koji u cijeloj BiH traje već nekoliko desetljeća. Kazao je da taj fenomen ne pogađa samo katolike već sve ljude. Upozorio je da Crkva ne može djelovati tamo gdje se ljudska prisutnost smanjuje jer „Crkva su ljudi“. „I pod tim vidom treba razumjeti i naše crkveno bavljenje tim, hajdemo kazati, 'demografskim pitanjima'. To su, doslovce, životna pitanja koja se tiču naših obitelji, naših sela, naših gradova, naroda, vjerskih zajednica, države, na kraju krajeva...“, zaključio je vrhbosanski nadbiskup.