Nadbiskup Nemet na 8. Međunarodnom festivalu zborske duhovne glazbe “Muzički edikt” u Nišu

U utorak, 6. lipnja 2023. godine, održan je program trećeg dana 8. Međunarodnog festivala zborske duhovne glazbe „Muzički edikt“ u  Nišu. Festival se održava od 4 do 7. lipnja 2023. godine. Na programu tog dana prisustvovali su beogradski nadbiskup i metropolit mons. dr Ladislav Nemet, generalni vikar Beogradske nadbiskupije mons. Robert Pastyik i superior Rezidencije isusovaca u Beogradu p. dr Marijan Steiner te mnogobrojni posjetitelji. Na programu su nastupili: zbor „Sikstinske kapele“ iz Vatikana, zbor „Filharmonija“ Alba Julja iz Rumunjske, zbor Sv.apostola i evanđeliste Marka iz Podgorice, Crna Gora i Eparhijski škola kalkutskih škola iz Kalkute, Indija.

Povijest zbora počinje u prvim stoljećima kršćanstva pojavom „Schola Cantorum“, skupine pjevača koji su živjeli i radili zajedno i bili povezani sa Papom. Zbor je dobio svoj sadašnji oblik nakon renoviranja Kapele Mađore, koju je sredinom 14. stoljeća sagradio papa Siksto VI 1470-ih. Kapela, raskošno ukrašena slikama Botičelija, a kasnije i Mikelanđela, nazvana je po Sikstu. Osamdesetih godina 14. stoljeća broj pjevača u zboru je bio 24, po šest u svakom glasu, a stoljećima su gornje dionice pjevali kastrati. Brojno stanje zbora ostalo je nepromjenjeno kroz stoljeća kao i repetroar zbora. Kompozitor i dugogodišnji direktor (“maestro perpetuo”) Lorenco Perosi unio novine u program i stil glazbe koju izvode.

Revolucija koju su audio snimci izazvali u glazbenom svjetu stigla je do Sikstinske kapele tek u 21. stoljeću. Snimanje je bilo zabranjeno u samoj kapeli, ali se pojavilo nekoliko snimaka uživo: ,,Habemus Papam” (Imamo papu) bilo je izdanje iz 2013. Sa video snimcima misa, snimanih uživo, od kojih su dvje bile na otvorenom.

Rad kapele je ekskluzivni vid misionarskog djelovanja u evangelizaciji i predstavljanju umjetničkog, glazbenog, kulturnog i duhovnog bogatstva Crkve. Glazbena tradicija Crkve je neprocjenjiva vrijednost u domenu umjetnosti uopće. Razlog leži u činjenici da je molitvena pjesma i po svom sadržaju i po svojoj formi sastavni dio Svete Liturgije (II Vatikanski Koncil).

Za svojih 1500 godina neprekidnog djelovanja, Papin zbor je danas najstariji zbor kršćanskog svjeta. Shodno svom repertoaru i misiji, zbor je kroz stoljeća prošao kroz različite formacije. Važan period u povijesti ovog zbora vezuje se za doba renesanse, kada je „Collegio del Cappellani Cantori“ (kako je tada bio naziv zbora) našao svoje „prirodno“ mjesto u Sistinskoj kapeli Apostolske palate. Papa Sisto IV je osnažio ovaj ansambl i razvio ga u Pontifikalni zbor, te je u slavu njegovog patronata zbor je poznat kao Sistinska glazbena kapela ili Sistinski kapelni zbor. Pontifikalna glazbena kapela, koja je u svojoj povijesti imala najpoznatije svjetske glazbenike, i danas obavlja svoju osnovnu misiju: glazbenu službu u liturgijskoj svečanosti Svete Stolice.

Trenutno broji 24 odrasla pjevača (Cantores) i oko 30 dječaka (Pueri Cantores) koji čine sekciju tzv. „bjelih glasova“ i saslužuju uglavnom u Bazilici Svetog Petra u Vatikanu. Kapela je uključena u Vrhovnu Pontifikalnu službu.