Još jedan svećenik otet u Nigeriji, biskup: To se događa na dnevnoj bazi

Naoružani napadači oteli su u subotu 17. lipnja oca Marcellusa Nwaohuochu iz župe na području nadbiskupije Jos u središnjoj Nigeriji, javlja Catholic News Agency.

Otac Nwaohuocha, pripadnik Oblata Bezgrješne, nalazio se u župnoj kući kada su napadači upali te ga odveli u nepoznatom smjeru, ustrijelivši pritom zaštitara koji je preminuo na putu do bolnice. Iz reda su uputili apel vjernicima da mole za svećenika.

Slučaj o. Nwaohuoche samo je posljednji u nizu antikatoličkih ispada prema klericima koji su se intenzivirali u lipnju ove godine te kulminirali ubojstvom o. Charlesa Onomhoala Igechija, svećenika nadbiskupije Benin City. Otac Igechi ubijen je 7. lipnja, a u kolovozu je trebao proslaviti prvu godišnjicu svoje službe.

Četiri dana kasnije otet je, ali i pušten, o. Jeremiah Yakubu iz biskupije Kafachan, a početkom lipnja, točnije 2. 6. istu sudbinu doživio je o. Stanislaus Mbamara iz biskupije Nnewi.

No nasilje nije limitirano samo na kleri ili katolike općenito. Prema procjenama, od 2010. godine u Nigeriji je ubijeno više od 50 tisuća kršćana svih denominacija, zapaljeno je 18 tisuća kršćanskih crkava i 2 200 kršćanskih škola, a raseljeno čak 5 milijuna osoba.Također, u napadima islamista stradalo je i više od 30 tisuća muslimana.

Najviše zločina počinjeno je tijekom 8-godišnje vladavine predsjednika Muhammadua Buharija, često kritiziranog zbog nedovoljne borbe protiv rastuće nesigurnosti u zemlji. Njega je, krajem svibnja ove godine, na čelu države zamijenio Bola Ahmed Tinubu.

Nekoliko organizacija za ljudska prava smatra Nigeriju jednom od najopasnijih mjesta za život kršćana.

Upravo je nasilje nad kršćanima bila glavna tema razgovora s mons. Wilfredom Anagbeom, biskupom Makurdija, kojeg je CNA jučer objavio na svojim stranicama.

Njegova biskupija nalazi se u nigerijskoj saveznoj državi Benue, jednom od najpogođenijih valom islamističkog nasilja.

Na Veliki petak, 7. travnja, u napadu islamista na osnovnu školu u selu Ngban ubijene su 43 osobe, a ozlijeđeno njih više od 40. Škola je inače služila kao utočište za stotinjak prognanih kršćanskih farmera i njihove obitelji.

“Da ste vidjeli video, samo biste plakali. Došli su i poklali ih sve”, poručio je biskup Anagbe, dodavši: “Unatoč tome, nije bilo nikakvih uhićenja. Vlada nije spremna suočiti se s tim.”

“Nigerija nije poput SAD-a koje ima državnu policiju. Ako se nešto dogodio u saveznoj državi Benue potreban je poziv iz središnjice (u glavnom gradu) kako bi policija reagirala. Ako ne dobiju zapovijed neće se pokrenuti. Trenutno smo, stoga, stjerani u kut. Ne možemo ništa učiniti”, istaknuo je.

Anagbe je na čelu biskupije od 2015. te svjedoči kako je uživo gledao “potpuno ostvarenje islamističke agende”.

Njegovi vjernici su žrtve nekoliko islamističkih skupina kao što je Islamska država Zapadna Afrika (krilo ISIL-a) te Fulani stočara koji redovito napadaju kršćanske farmere u središnjem dijelu Nigerije. Premda su sukobi Fulani stočara (koji se većinski deklariraju muslimanima) te uglavnom kršćanskih farmera započeli kao borba oko obradivih površina, posljednjih je godina on zadobio karakteristike etničko-religijskog sukoba. Neki su čak napade Fulanija okarakterizirali genocidom.

Biskup Anagbe, pak, Fulanije naziva “osvajačima i agresorima”, ističući kako se ne radi o autohtonim stanovnicima Benuea koji je “99% kršćanski”.

Tako je od početka 2022. u toj saveznoj državi zabilježeno 140 napada na kršćane, što je rezultiralo čak 591 ubijenom osobom dok ih je više od milijun i pol prognano iz svojih domova.

“Danas na nekim mjestima više ne možete niti otići na misu, a na drugima to možete tek uz snažne sigurnosne mjere, i to u vlastitoj zemlji. Stvari ne bi trebale tako funkcionirati.” Katolički prelat posvjedočio je i kako sukobi uzimaju veliki osobni danak.

“Za mene je ovo iznimno traumatično iskustvo i ne želim da itko prolazi kroz nešto slično. Unutar tri godine izgubio sam 18 svećenika, neki su bili oteti pa pušteni dok su drugi preminuli.”

No najteže mu pada što ga nasilje odvaja od vjerničkog naroda: sigurnosni rizici onemogućuju posjete nekim dijelovima biskupije, a iz drugih krajeva ljudi su se već odselili.

“Izgubio sam oko 13 župa”, ističe Anagbe. “Teško je. Vodi te žar za naviještanjem, ali ne možeš negdje otići ili ljudi više tamo ne žive.”

“Ljudi postaju izbjeglice, ali u vlastitoj zemlji, u vlastitoj državi. Ovo je njihova nevolja: ne mogu se vratiti doma, a nitko im ne dolazi u pomoć. To je vrlo bolno.” Unatoč tome, ističe biskup, postoji nada da će progonima doći kraj.

Redoviti progoni i napadi na kršćane nisu ih spriječili u življenju njihove vjere. Nigerija tako bilježi jednu od najviših, ako ne i najvišu stopu redovitih odlazaka na misu. Prema podacima Centara za primijenjena istraživanja u apostolatu, čak 94% nigerijskih katolika na misu ide barem jednom tjedno.

“Oci su govorili: ‘Krv mučenika sjeme je novih kršćana.’ U trenucima krize, kada su ljudi iznevjerili, obraćaš se Bogu. Moramo našu vjeru održati živom”, poručio je mons. Anagbe

 

“Progoni su vijek bili dio života katolika, ali to ne zaustavlja vjeru ljudi. I dalje redovito molimo, a Bog će sigurno čuti naše molitve. To je razlog zašto su sveta misa i molitva tako važni. U trenucima krize moramo imati povjerenja u Boga”, zaključio je nigerijski prelat.