Arheološki nalazi otkriveni ispod župnog doma u Srijemskim Karlovcima

Tijekom ožujka  2024. godine arheolozi Pokrajinskog zavoda za zaštitu spomenika kulture iz Petrovaradina su radili zaštitna arheološka istraživanja u okviru župnog ureda na Trgu Branka Radičevića u Srijemskim Karlovcima, prenosi portal Srijemske biskupije.

Tijekom istraživanja otkriveni su zidovi iz različitih perioda, jedan poznosrednjovjekovni grob, kao i dio objekta sa zidanom peći iz XVIII. stoljeća. Iako pokretni arheološki materijal iz istraženih arheoloških slojeva doseže najranije do poznog srednjeg vijeka, za najstariji kameni zid, širine 1,60 m, koji je otkriven na dubini od 2,5 m, se može pretpostaviti da je dio bedema iz rimskog perioda. Iznad ovog zida je sagrađen južni zid sa kontraforom srednjevjekovne bazilike, poznate iz ranijih arheoloških istraživanja i povijesnih izvora. Ostali zidovi predstavljaju dogradnje i adaptacije južnog zida bazilike iz turskog i austrijskog perioda.

Povijesni izvori navode da su još u prvoj polovici XVIII. stoljeća postojale razvaline stare benediktinske opatijske crkve sa nazivom Klisa, koja se nalazila pokraj pravoslavne saborne crkve sv. Nikole u Srijemskim Karlovcima. Na tom mjestu je 1768. godine podignuta današnja crkva Presvetog Trojstva. Ostaci bazilike su otkriveni tijekom zaštitnih arheoloških radova 1984. i 1993. godine na Trgu Branka Radičevića i tom prigodom je zaključeno da je u pitanju trobrodna bazilika tipa obnovljene bizantske bazilike, kakve su podizane u Srijemu poslije 1000. godine, nakon dolaska Mađara.

Benediktinci su prvi katolički monaški red koji se pojavljuje na tlu nekadašnje Ugarske, a čiji se samostani u Bačkoj, a naročito u Srijemu gotovo bez iznimke nalaze uz Dunav, koji je bio važan trgovački i vojni put ka Bizantu. Od druge polovice XI. st., benediktinske opatije su se počele podizati baš u blizini puteva i važnih riječnih tokova. Nisu se samo trgovci služili putem uz Dunav, preko Bačke i Srijema. Od XI. st. stanovništvo Europe postaje pokretljivije u odnosu na prethodna razdoblja, a sve više ljudi putuje na hodočašća u Jeruzalem. Benediktinske opatije bile su često mjesta koja su osiguravala hodočasnicima potrebnu pomoć i smještaj.

Osim ove, u Srijemu su se nalazile benediktinske opatije: Sv. Dimitrija kod Srijemske Mitrovice, Sv. Margarete kod današnjeg Grabova, Sv. Stjepana kod Banoštora (najveća opatija u Ugarskoj) i Dombo, kod današnjeg Rakovca, posvećena sv. Stjepanu.