Govor Njegove Ekselencije Hamija Aksoya, veleposlanika Turske u Srbiji

Na obilježavanju 325. obljetnice potpisivanja Karlovačkog mira u kapeli Gospe od mira u Srijemskim Karlovcima govor je uputio i Njegova Ekselencija Hamija Aksoya, veleposlanik Turske u Srbiji. Njegov govor prenosimo u cijelosti.

Poštovani premijeru,

Poštovani državni tajniče,

Ekselencije,

Uvaženi gosti,

Veliko mi je zadovoljstvo biti s vama povodom 325. obljetnice Karlovačkog mira koji je jedan od najvažnijih sporazuma u osmanskoj povijesti. Želio bih zahvaliti Fabianu Svalini, biskupu Sırema i organizatorima što su me pozvali na ovu komemoracijsku svečanost.

Dana 26. siječnja 1699. predstavnici Osmanskog Carstva potpisali su tri ugovora s diplomatima austrijskih Habsburgovaca, Poljske i Venecije u Karlowitzu. Time je okončan rat između Osmanskog Carstva i Svete lige koji je započeo 1683. godine i uspostavljen je mir nakon 16 godina ratova koji su odnijeli stotine tisuća života s obje strane. Strane su sklopile 25-godišnje primirje, dogovorile razmjenu zarobljenika, uništavanje graničnih utvrda i jačanje slobodne trgovine.

Klauzule ugovora iz 1699. bile su uokvirene logikom jednakosti stranaka i uzajamnosti njihovih obveza. Karlovački mir je u tom pogledu predstavljao prekretnicu. Kad su veleposlanici svih sudionika tvrdili da su ravnopravni, došlo se do zanimljivog rješenja kako bi se spriječio diplomatski sukob u protokolu: u Karlowitzu je izgrađena okrugla zgrada s mnogo vrata kroz koja su svi opunomoćenici mogli ući u isto vrijeme.

Karlovački mir također je bio prvi međunarodni diplomatski sporazum nakon kojeg je uslijedilo razgraničenje i kartografiranje granice koja je pravno, fizički i kartografski razdvajala teritorije Habsburškog i Osmanskog Carstva.

Dragi gosti,

Danas široki raspon izazova poput ratova, sukoba, terorističkih akcija i neregularnih migracija prijeti poretku na europskom kontinentu, ali i cijelom svijetu.

Prolazimo kroz razdoblje u kojem se klimaju stupovi međunarodnog sustava utemeljenog na pravilima.

Terorizam, islamofobija, ksenofobija, neregularne migracije i klimatske promjene, kao i poremećaji u hrani i energetskoj sigurnosti i lancima opskrbe pogoršavaju intenzitet geopolitičkih turbulencija.

Najnoviji i tragični primjer ovoga odvija se pred našim očima na okupiranim palestinskim teritorijima, posebno u Gazi. Gotovo 41 tisuća nevinih ljudi ubijeno je u neselektivnim napadima u Gazi. Oko 90 tisuća Palestinaca je ranjeno. Izrael mora biti zaustavljen i prisiljen prihvatiti trajni prekid vatre kako bi se okončalo ovo razaranje. Svi smo svjesni da ne može biti trajnog mira bez pravednog rješenja izraelsko-palestinskog sukoba. Stoga se pritisak na Izrael mora sve više nastaviti.

Uvaženi gosti,

Unatoč svim preprekama, Turska radi na izgradnji učinkovitog međunarodnog sustava u kojem pravo čini moć i sustava koji obuhvaća cijelo čovječanstvo, promiče mir, sigurnost, stabilnost i prosperitet, rješava ekonomske razlike i uklanja globalne nepravde.

Temeljno vanjskopolitičko načelo Turske definirano je kao "mir". Ovaj cilj našao je svoj najbolji izraz u riječima našeg velikog vođe Mustafe Kemala Atatürka kao; “Mir u kući, mir u svijetu” i danas je temeljna vodilja naše vanjske politike.

Naš je cilj uspostaviti pojas mira u našoj regiji i širim poduzetničkim pristupom diplomacije koji je usmjeren na ljudska bića i humanitarne vrijednosti.

Turska konstruktivno pridonosi rješavanju problema i pokazuje principijelan i učinkovit stav usred kriza i sukoba.

Kao što je priznao Nj.E. predsjednik Erdoğan, "Rat neće imati pobjednika, a mir neće imati gubitnika."

S obzirom na trenutnu geopolitičku pretpostavku, postalo je važnije nego ikad u smislu budućnosti našeg kontinenta da Europska unija slijedi uključivu, pravednu politiku usmjerenu na suradnju u širem europskom zemljopisu i mediteranskom bazenu.

Spremni smo surađivati ​​prema prosperitetnijoj, suradnijoj i transparentnijoj Europi u kojoj Turska zauzima mjesto koje joj pripada.

Hvala.