Subotica 90.7 MHz     Sombor 95.7 MHz     Novi Sad 90.0 MHz

Vijesti

Francuska biskupska konferencija osnovala kanonski kazneni sud na nacionalnoj razini

Francuska biskupska konferencija osnovala kanonski kazneni sud na nacionalnoj razini

Crkva u Francuskoj želi profesionalizirati svoj sustav kaznenog pravosuđa: umjesto pojedinačnih biskupijskih sudova, za prekršaje kanonskog prava od 1. siječnja 2023. bit će nadležan nacionalni kazneni sud, izvještava Katholische Nachrichten-Agentur (KNA).

U Francuskoj počinje s radom novoosnovani nacionalni kanonski kazneni sud (Tribunal Pénal Canonique National, TPCN). Francuska biskupska konferencija objavila je da je novi sud uspostavljen u ponedjeljak 5. prosinca te da će s radom započeti 1. siječnja 2023. godine. Sud ima nadležnost nad svim kanonskim kaznenim predmetima diljem Francuske, za koje kanonsko pravo ne propisuje drugačije. Nadležnost vatikanskog Dikasterija za nauk vjere glede zločina protiv sakramenata i seksualnih prijestupa nad maloljetnicima ostaje nepromijenjena, kao i nadležnost Dikasterija za biskupe u slučaju kada su optuženi biskupi. Međutim, od slučaja do slučaja, Sveta Stolica može TPCN-u delegirati zadaću presuđivanja u određenom slučaju rezerviranom za nju. Ovisno o dokazima, Dikasterij za nauk vjere odlučuje hoće li ili neće procesuirati pojedini slučaj. Potom povjerava vođenje suđenja lokalnom biskupu, koji zadatak često delegira sucu. No od sada će novi nacionalni kazneni sud u potpunosti preuzimati tu ulogu.

Na čelu novog suda je sudski vikar. Tu su i dva zamjenika sudskog vikara te devet do dvanaest sudaca. Prema dogovoru, sudski vikar i njegovi zamjenici moraju biti svećenici, kao i predsjednik sudskog vijeća u tročlanim pojedinačnim sudovima koji odlučuju o predmetima. Ostali suci mogu biti i laici. Zakonik kanonskoga prava iz 1983. godine otvorio je pozicije na crkvenim sudovima i kvalificiranim laicima. „Da nije bilo podrške laika, ne bismo mogli obavljati svoj posao“, primijetio je Hervé Queinnec, svećenik koji služi kao sudski vikar crkvene pokrajine Rennes.

Suprotno prvotnim planovima za uspostavu dvostupanjskog suda, statut TPCN-a predviđa samo jednu instancu. Rimska Rota, drugi najviši sud u Kuriji, postavljena je kao prizivni sud. Rasprave nisu otvorene za javnost, a pojedini arbitražni sudovi mogu odlučiti od slučaja do slučaja hoće li njihove odluke biti javne.

Profesionalizirati crkveno pravosuđe kroz centralizaciju

Francuska biskupska konferencija odlučila je u ožujku 2021. osnovati međubiskupijski kazneni sud kako bi crkveni kazneni postupci bili profesionalniji i transparentniji te kako bi se ujednačila nadležnost. Biskupska konferencija objavila je da je dosadašnjim nadležnim biskupijskim i međubiskupijskim sudovima bilo teško izgraditi potrebne nadležnosti zbog malog broja predmeta. Na razini pojedine biskupije u kaznenim stvarima za provođenje preliminarnih kanonskih istraga i provedbu presuda ostaje nadležan samo mjesni ordinarij. Biskupijski sudovi ostaju, ali više nisu nadležni za kaznene predmete.

Zbog nedostatka kvalificiranog osoblja, 1970-ih su uspostavljeni međubiskupijski crkveni sudovi. Jedna od prednosti te nove odluke bila je ta što u većini slučajeva suci više ne predsjedavaju predmetima koji izravno uključuju nekoga od svećenika iz vlastite biskupije. No to ne znači da nema kritika. „Ovaj je pravosudni sustav zaostao 150 godina“, tvrdi Bénédicte Draillard, koji je nekoliko godina radio kao istražni sudac na sudu u Lyonu. Tu „nema mjesta za žrtve i uvijek svećenici prosuđuju svećenike, to je bastion klerikalizma“, rekao je. „U posljednjih petnaest godina svjedoci smo ponovnog oživljavanja crkvene pravde”, dodao je Bernard Xibaut, dijecezanski kancelar u Strasbourgu. „Neki slučajevi koje vode nacionalni sudovi ne mogu upasti u to da imaju poseban utjecaj na život Crkve”, rekao je ovaj svećenik.

U završnom izvješću neovisna komisija za zlostavljanje CIASE potaknula je biskupe na uspostavu kaznenog suda. Prema Biskupskoj konferenciji, novi općenacionalni crkveni kazneni sud u ovakvom je obliku jedinstven u svijetu. Međubiskupijski crkveni kazneni sud već postoji u Nizozemskoj, iako postoji samo jedna crkvena pokrajina. Francuski crkveni sud obuhvaća svih 15 crkvenih pokrajina te biskupije Strasbourg i Metz koje su izravno podređene Svetoj Stolici, ali ne i prekomorska područja.

U Francuskoj se do revolucije s kraja 18. stoljeća, klericima sudilo samo na crkvenim sudovima. Od Francuske revolucije i svećenici su postali podvrgnuti državnom zakonu.

Planovi i u Njemačkoj

I u Njemačkoj postoje planovi za nove crkvene sudove diljem zemlje. Pod vodstvom bamberškog nadbiskupa Ludwiga Schicka, koji je u međuvremenu umirovljen, Njemačka biskupska konferencija (DBK) izradila je odgovarajuće propise u radnoj skupini 2019. godine. Prvotni plan bio je da se novi sudovi uspostave 2021. Međutim, proces je zapeo. Osnivanje nadbiskupijskih sudova nije u nadležnosti biskupske konferencije, već zahtijeva poseban mandat Svete Stolice. Odgovarajući raspored sudova, koji se razvija pod vodstvom münsterskog kanonista Thomasa Schüllera, trebao bi biti dostupan u svibnju.

Prije godinu dana stupila je na snagu reforma crkvenog kaznenog prava koju je odredio papa Franjo. Cijela VI. knjiga Zakonika kanonskog prava, cjelovito je obnovljena. Novosti je bilo osobito u području seksualnog te ekonomskog kriminala. U apostolskoj konstituciji Pascite gregem Dei, kojom je donio reformu, Papa je istaknuo da je primjena kaznenog prava pastoralna dužnost biskupa: „Nemar pastira u primjeni kaznenog prava jasno pokazuje da on ne izvršava svoj zadatak ispravno i vjerno“, izvještava KNA.

6 prosinca 2022

Nema komentara

Comments are closed.